SAMOPOUZDANJE: 12 KORAKA DO ZDRAVOG SAMOPOUZDANJA
Šta je samopouzdanje?Samopouzdanje je, najprostije rečeno, vera u sebe i svoje sposobnosti. Blisko povezano sa samopoštovanjem i medjusobno uslovljeno. Možete saznati mnogo o njemu iz raznih izvora, sa interneta, literature iz popularne psihologije... Koje su to ključne tačke na koje treba da obratite pažnju kada razmišljate o svom samopouzdanju i naročito, kada delate? Šta je zdravo samopouzdanje a šta to nije?
Kako se stvara samopouzdanje?
Važno je istaći da se samopouzdanje gradi od rodjenja i formira u ranim fazama detinjstva. U toj fazi mi kao jedinka nemamo mnogo uticaja. Imaju ga oni oko nas. Odnos okoline, pre svega i najvažnije – roditelja, presudan je za izgradnju „bazičnog nivoa“ samopouzdanja i on ima snažan uticaj sve do adolescencije. Da bi se izgradilo zdravo samopouzdanje, dete mora:
Dakle, roditelji, ne vezujte ceo život detetu pertle, time mu vezujete krila. Ne insistirajte po svaku cenu na stvaranju „malog svestranog genijalca“ koji će biti najbolji u nečemu, ili čak i u svemu (a pretrpaćete ga i ovim i onim). Ne ostvarujte svoje ambicije preko deteta. Hvalite dete (umereno i spontano) pred drugima i tamo gde je zaista izuzetno i tamo gde je „samo“ dobro jer doživljaj okoline pozitivno utiče na njegovo samopouzdanje. Hvalisanje detotovim iznudjenim „vanserijskim uspesima“ hrani vaš Ego, a ne njegovo samopouzdanje.
Negde od treće godine života pa nadalje, na samopouzdanje utiče i reakcija vršnjačke grupe, dete prima povratnu informaciju i dobija (ili ne) priznanje kroz interakciju koja je svojevrsni test ličnih sposobnosti, osvajaju se statusi i uloge u grupi. Već tada je nužno da dete naučite dve stvari: da se (pošteno) bori i da gubi. Poziv na borbu, takmičenje, jeste najbolja potvrda vere u dete, učenje da ono svojim sposobnostima može da postigne cilj. Učenje prihvatanja poraza jeste učenje da je neuspeh sastavni deo života i da porazi ne utiču na detetovu vrednost kao osobe. To će mu u daljem životu omogućiti da ga strah od neuspeha (a kad se on može potpuno isključiti?) ne odvraća od pokušaja, jer, ako ne pokušamo, nećemo ni uspeti, zar ne? U tinejdžerskom i početnom adolescentskom dobu naše samopoštovanje i samopouzdanje je na najtežem i najstresnijem ispitu. I koji, uz to, ne traje baš kratko. Nesigurnost u sebe će biti naš dvojnik i senka, uporni pratilac tokom ovog perioda. Zdrav odnos roditelja, nastavnika i profesora, uticaj dobre vršnjačke grupe će pomoći da ovaj „rafting“ period uspešno prebrodimo.
Kako povećati samopouzdanje i samopoštovanje?
Kada se formiramo kao ličnost, osoba poseduje izvestan nivo samopouzdanja, no, bitno je naglasiti njegove dve izuzetno važne karakteristike: 1.) - samopouzdanje i samopoštovanje nisu nepromenljiva kategorija, oni se menjaju i na njih može da se utiče, samostalno ili uz stručnu pomoć psihologa i kroz psihoterapiju, 2.) - ono odlikuje osobu u celini ali, vrlo je važno, nije na svim poljima identično, ne može da bude.
Jako je važno da budemo svesni ove dve karakteristike, a da osobu (dete) od najranijeg uzrasta „učimo“ njima, naravno, na način prikladan uzrastu. Samopouzdanje spram, početnog nivoa, iskustava, uticaja drugih i sticajem drugih okolnosti može da se gubi – smanjuje, a može se i povećavati. Ako smo na niskom početnom nivou samopouzdanja, dosta nesigurni, verovatnije ćemo „lakše“ doživljavati neuspehe, a oni mogu biti i prosto splet okolnosti na koje ne možemo da utičemo. Pri tome, usled niskog samopouzdanja, realna je opsanost da to pripišemo sopstvenoj nesposobnosti a ne okolnostima, Još ako ste, silom prilika, ili još gore, sopstvenim izborom, okruženi nedobronamernim ljudima koji vam, malo po malo, ubijaju samopouzdanje, ne treba biti mudrac pa zaključiti da će vaš doživljaj sebe ići strmoglavo nadole. Naprotiv, ako sve prethodne faktore obrnemo u pozitivnom smislu, samopouzdanje može i sigurno će rasti. Dodatno i jako bitno, samopouzdanje se može uvećati vežbom, treningom, možemo sami na njega da utičemo. Niko nije u svemu baš dobar, pa ni samopouzdanje nije jednako u svim našim poljima delovanja. Profesor, sportista, stručnjak u nekoj profesiji će verovatno imati mnogo profesionalnog samopouzdanja ali ono može biti čak i vrlo nisko na drugim poljima, na primer socijalnih kontakata, naleženje emotivnog partnera, javnog nastupa... Već sam se na početku ovog teksta osvrnula na pojedine elemente samopoštovanja i samopouzdanja. Podsećam Vas na dve ključne a istinite polazne osnove – samopouzdanje nije nepromenjivo i ono nije na svim životnim poljima jednako. Pogledajmo sada kompletnu listu njegovih vrlo bitnih odlika i puta da do zdravog samopouzdanja dodjemo:
Kako povećati samopouzdanje? Rešenje u 12 koraka:
Zamislite ovih dvanaeast odlika kao dvanaest stepenika koje, jedan po jedan, treba da predjete i da se popnete na vrh stepeništa. Ne mora biti ovakav redosled ali je važno ići stepenik po stepenik, ako pokušate da preskočite tri-četiri odjednom, verovatno ćete se saplesti i pasti.
1. JA VREDIM Svaka osoba ima vrlina, dobrih strana i dobrih osobina. To prvo moramo da „priznamo“ sebi. Neki ljudi sami sebe vide skoro kao bezvredne, kako ih ni najljući neprijatelji, što se kaže, ne bi predstavili. A to nikako ne odgovara istini. Uverite se i sami. Sačinite sami spisak vaših dobrih osobina, vrlina, pozitivnih strana. I ne žurite, ne morate odjednom. Činite to i više dana ako treba, dok se ne „prisetite“. Može vam pomoći i da se setite dobrih dela koje i inače činite drugima (vodite računa, i ona nazovi sitna dobra dela su – dobra), pa da iz toga izvučete, tačnije postanete svesni vaše osobine i vrline. Od pomoći vam mogu biti i ljudi od poverenja, koji vas dobro poznaju. Zapitajte ih da vam oni kažu šta kod vas smatraju pozitivnim. Ne isključujmo mogućnost da od sebe i tih ljudi zatražite listu i vaših negativnih osobina, navika, manira... kako biste imali polazni materijal za popravljanje. I, najvažnije, ne stidite se, ni sebe ni njih, da ovo uradite. Svako ko nastoji da shvati sebe, popravlja se i napreduje zaslužuje svako poštovanje, a ne podsmeh.
6. TAKMIČENJE JE NUŽNOST ŽIVOTA
10. UČITE IZ ISKUSTVA
Nemojte odustati na prvom koraku. Koliko god da je cilj mali i lak, svaki zahteva neko uloženo vreme, volju i energiju. Disciplina, upornost i istrajnost su neophodni. A i oni se vežbaju. Padovi, loši dani, neuspesi i promašaji su potpuno normalna stvar. Retko, jako retko, sve ide glatko. Baš zato, u početku birajte manje i lakše ostvarive ciljeve kako biste lakše istrajali.
|
ONLINE PSIHOLOG
Moguća je i online psihološka pomoć
Šta je online (onlajn) psihološka pomoć i online psihoterapija?
Usluge psihološke pomoći i pisihoterapije moguće je koristiti i „online“, putem mobilnog telefona, tableta ili računara, odnosno drugog uredjaja koji koristite (pametni satovi i sl.), a koji omogućava tu vrstu komunikacije putem interneta.
Seanse i razgovori između psihologa i klijenta odvijaju se „na daljinu“, putem digitalnih servisa koji preko internet mreže omogućavaju prenos zvuka (razgovora) i slike (videa) – putem video poziva.
Naglašavam da je video poziv jedini oblik kroz koji se može odvijati kvalitetna onlajn psihoterapija i onlajn psihološka pomoć. Jer, ta vrsta pomoći ne može imati potreban kvalitet samo kroz običan telefonski razgovor (bez video poziva), kroz prepisku putem i-mejla ili bilo koje vrste poruka. Komunikacija putem mejla, poruka i običnih telefonskih poziva moguća je sa klijentima koji su već u toku procesa psihoterapije, radi eventualnog kratkog razjašnjenja nekih pitanja koji su više tehničke prirode, o toku i smeru terapije. I, naravno, za svakoga ko želi da se informiše o psihoterapiji, cenama i terminima, dostupna sam na broj telefona i e-mail adresi, koji su naznačeni u kontakt podacima.
Sama seansa psihoterapije ili psihološkog savetovanja zahteva vizuelni kontakt klijenta i psihologa.
Video poziv izmedju psihologa i klijenta omogućava dovoljan nivo interakcije
U radu uglavnom koristim komunikaciju putem aplikacija Viber, WhatsApp i Zoom. Iz prostog razloga jer su ove aplikacije svima dostupne besplatno, najčešće ih svi koristimo i u poslu i u privatnim kontaktima, velikom broju ljudi je njihovo korišćenje već dobro poznato.
U slučaju da imate poseban zahtev za odredjeni servis/aplikaciju koju korisite, pozovite me kako bih Vam izašla u susret i u tom delu.
Pri tome, diskrecija klijenta je jednako zagarantovana kao i pri psihološkom savetovanju uživo. Razgovori se ne snimaju, njima ne prisustvuje niko osim psihologa/psihoterapeuta. Takodje, od klijenta se zahteva i obavezan uslov je da ni klijent ne snima razgovor, ni audio ni video snimanjem. Ukoliko se odlučite na onlajn psihološku pomoć, smatram da ove uslove prihvatate, jer je opštevažeći propis da, načelno, bez pristanka drugog snimanje nije dozvoljeno.
Način komunikacije psihologa i klijenta
Iako može da se komunicira i pismeno, kontakt psihologa i klijenta mora da bude uživo. Ta komponenta živog je nenadomestiva bilo čim drugim. Pri tome je nužno da se psiholog i klijent vide medjusobno. Vizuelni kontakt oživotvoruje odnos ljudi. Svakako Vam je draže da nekoga sebi dragog i vidite (na kafi, u kućnoj poseti, makar u prolazu), nego da se sa njim samo čujete telefonom. I to nije slučajno. U takvoj vrsti komunikacije mi manifestujemo i vidimo držanje druge osobe, njen izraz lica, gestikulaciju. Jedan gest - osmeh, uzdah, zatvaranje očiju, stisak usana, govori više od hiljadu reči, zar ne? U prilici smo odmah da reagujemo na sagovornikovo izlaganje (tvrdnju, pitanje...). U mogućnosti smo da tempom govora i tonom odredimo značenje naše poruke, naglasimo značaj ili drugo svojstvo naše misli i prenesemo na taj način naš unutrašnji doživljaj onog o čemu govorimo. Šapat osobe sa kojom razgovaramo ne može se preneti „na papir“, a mnogo nam govori. U mogućnosti smo da usmeravamo tok razgovora, odmah razjasnimo neke nejasnoće koje bi mogle dovesti do nerazumevanja i nesporazuma. U prilici smo da kvalitetnije prenesemo emocije. Svakom od nas ovo pomaže da se lakše i jasnije izrazimo, da nas sagovrnik bolje razume. Često se ljudi razumeju „samo pogledom“.
Kako se pruža onlajn psihološka pomoć i psihoterapija
Minimun komunikacije izmedju psihologa i klijenta je video poziv psihologu, upravo zbog prethodno rečenog. Psiholog je u prilici da vidi sagovornika – klijenta, njegov izraz lica, mimiku, ostvaruje se kontakt „licem u lice“.
Psihološko savetovanje i psihoterapija nisu prosto razgovori klijenta i psihologa. Psiholog analizira sve aspekte komunikacije, ton i način govora, gestikulaciju, držanje klijetna, klijent to i koristi da bi se lakše izrazio. Ono što je najvažnije i što je suština ovog odnosa, izmedju klijenta i psihologa prenose se emocije, energija koja prati određeni trenutak. To omogućava psihologu da shvati klijenta, omogućava empatiju (saosećanje, emotivno razumevanje šta druga osoba doživljava) kako bi primenom stručnog znanja i iskustva ustanovio izvor odredjenog stanja i usmeravao klijenta na put ka željenom rešenju problema.
Nedostaci onlajn psihoterapije
Onlajn psihloška pomoć i psihoterapija imaju te nedostatke da:
- susret se ne odvija neposrednim prisustvom klijenta i psihologa, pa izostaje najviša moguća „bliskost“ sagovornika,
- psiholog ne vidi celu figuru klijenta te nije u mogućnosti da opazi neke fizičke manifestacije misli ili stanja klijenta (držanje, neke gestikulacije koje ostaju van obuhvata kamere),
Video poziv nekada ne može da zabeleži sve važne momente
- onlajn psihoterapija jeste ograničenje za neke klijente:
- zato što ne preferiraju ovakav vid komunikacije, ili
- nemaju dovoljno tehničkog znanja, ili
- nemaju tehničkih mogućnosti za to - dostupnost dovoljno kvalitetne internet veze, odgovarajuću opremu, uslove u pogledu osamljivanja za razgovor.
Prednosti onlajn psihoterapije
Ono što su nedostaci onlajn psihološke pomoći i terapije, sa druge strane mogu biti i prednosti, a svakako ima i prednosti koje su ekskluzivne za ovaj oblik, jer je putem onlajn psihoterapije moguće prevazići ograničenja „klasičnog oblika“ psihoteraije, onog koji podrazumeva susret klijenta i psihologa:
- seansa sa psihologom je moguća sa bilo kog mesta na kojem klijent ima tehničke uslove za video-poziv,
- ova vrsta komunikacije u današnje vreme velikom broju ljudi ne da nije nepoznanica, već je svakodnevnica, već smo navikli na ovaj vid komunikacije, nije nam stran, naprotiv, sve više se okrećemo njemu i skoro da nam u potpunosti, ili bar u pretežnoj meri, zamenjuje neke dosadašnje forme socijalnih kontakata,
- odlazak klijenta van mesta prebivališta na neko vreme, na odmor, kod rodbine u zavičaj, poslovno, čak i u inostaranstvo, više nije smetnja za redovan tok psihoterapije, što bi inače bilo neizvodljivo,
- za klijente kojima je dolazak kod psihologa fizički nemoguć ili znatno otežan, bilo zbog udaljenosti, zdravstvenog stanja svog ili bliskog lica, koje ne mogu da ostave bez nadzora ili pomoći, ili iz bilo kog drugog razloga, nisu uskraćeni za ovaj vid psihološke pomoći; putem on-line psihološke pomoći i oni mogu da angažuju psihologa,
Onlajn komunikacija je moguća sa bilo kog mesta i u bilo kojim okolnostima koje onemogućavaju fizičko prisustvo
- klijentu je potrebno da odvoji manje vremena za onlajn psihoterapiju, pošto nema potrebu da fizički dolazi kod psihologa i odvaja neko vreme za odlazak kod psihologa i povratak,
- manje angažovanog vremena znači da je lakše uskladiti termine kod psihologa sa drugim ličnim obavezama,
- neki klijenti su zavisni od pratnje drugog lica i prevoza, a onlajn psihoterapija oslobadja ta lica obaveze dovodjenja, dovoženja ili pratnje klijenta,
- samim tim, onlajn psihološka pomoć je jeftinija, nema troškova dolaska i pratećih troškova, mogućeg odsustva sa posla lica u pratnji klijenta,
- sa zdravstvenog aspekta, ovaj vid komunikacije sa psihologom je bezbedniji, pa ni zarazne bolesti, poput virusa Kovid-19, nisu prepreka za obraćanje psihologu.
Onlajn psiholog da ili ne?
Oba oblika psihološke pomoći imaju svojih prednosti, ali je najvažnije da daju jednak učinak.
Klijent se sam može opredeliti za jedan ili drugi vid psihološke pomoći.
Moguća je i kombinacija ova dva tehnička oblika psihološke pomoći i psihoterapije.
One koji su započeli psihološko savetovanje online ništa ne sprečava da predju na lične susrete sa psihlogom.
Klasičan oblik psihoterapije je uvek moguća opcija
I obrnuto, ako dolazite kod psihologa u ordinaciju na psihološko savetovanje li psihoterapiju, zašto biste je prekidali, pravili pauzu, u situacijama kada odete negde na duži put, a imate potrebu i dogovoreni tempo rada preporučuje da u tom vremenu održite seansu sa psihologom.
Klijent može da predje na onlajn psihološku pomoć
Ukoliko nastupi bilo koji razlog zbog kojeg niste u mogućnosti da i dalje dolazite kod psihologa, to nije smetnja da sa njim nastavite proces rada na sebi putem online psihološke pomoći.
Razlog manje da se odustane. Razlog više da istrajemo.
_._
Žaklina Filipović, psiholog











